Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički. Stoga, uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima utjecaj i na zdravlje u odrasloj dobi.
Predškolska dob (4 do 6 godina)
Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete dalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički – obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Oko 5. godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtjeve za hranom. Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke namirnice pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. Ponekad tako jelovnik postaje jednoličan. U toj dobi pomoći može lijepo složena i ukomponirana hrana na tanjuru, koja svojim izgledom privlači. S druge strane kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica i brze hrane, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike, jedenja nekvalitetne hrane. Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.
Jelovnik predškolskog i školskog djeteta najbolje je složiti prema piramidi zdrave prehrane. Na taj način dijete će unijeti optimalno sve glavne prehrambene tvari (bjelančevine, šećere i masti) i mikronutrijente (vitamine i minerale).
Glavne skupine namirnica poredane po zastupljenosti sadržane u piramidi su:
ŽITARICE, PROIZVODI OD ŽITARICA I KRUMPIR
poželjno je da ih je najviše u dnevnom u jelovniku. Žitarice su izvor ugljikohidrata (škrobnih i vlakana), bjelančevina, vitamina (posebno B1 i B2) i minerala. Dobro je da dio čine cjelovite žitarice jer su vitamini, minerali i vlakna tu značajno sadržani. Krumpir je bogat škrobom, B1 vitaminom i folnom kiselinom.
VOĆE I POVRĆE
preporuča se sezonsko voće, svježe ili sušeno, prirodni voćni sokovi te kompoti bez dodanog šećera. Od povrća birati svježe, a u nedostatku svježeg može se koristiti i zamrznuto. Vlakna u velikim količinama ubrzavaju probavu i snižavaju kalorijsku gustoću hrane, pa ako pretjerujemo, u male djece možemo oslabiti unos energije i povećati broj stolica. Dnevna potreba za vlaknima u djece izračunava se: dob +5 (u gramima)
MESO, MESNE PRERAĐEVINE, RIBA, JAJA I MAHUNARKE
glavni su izvor bjelančevina, vlakana, vitamina B, vlakana; Meso, riba, jaja i mahunarke mogu se naizmjenično kombinirati u tjednom jelovniku, s tim da se riba preporuča 1 do 2x na tjedan, meso 4-5x na tjedan, jaje do 2-3x tjedno.
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI
bogati su biološki vrijednim bjelančevinama i značajan izvor kalcija za mineralizaciju kostiju u rastu.
MASNOĆE, SOL I ŠEĆER
potrebno ograničiti unos, primjer „dobrih“ slatkiša su oni na bazi mlijeka ili koji sadrže voće. Unos soli trebao bi biti sveden na minimum dok se od ulja preporučuju biljna poput maslinovog, suncokretovog, repičinog jer su izvor zdravijih nezasićenih masnoća.